Tanja Cvitko

Mariborsko Pohorje uzdiže se iznad južnog dijela Maribora i predstavlja atraktivno turističko, sportsko i rekreacijsko središte u zimskoj i u ljetnoj sezoni. Posjetiteljima nudi brojne mogućnosti rekreacije ili ugodnog opuštanja u zagrljaju zelene prirode.

Budući da vam Maribor predstavljamo kroz drugačiju perspektivu i neotkrivene priče izvan okvira tradicionalne, standardne turističke ponude, ovaj put vam sa gradskim pripovjedačem Vidom Kmetičem predstavljamo fragmente Rimskog Carstva ispod padina našeg slavnog zeleno bijelog brdašca.

Vid Kmetič priča: “Tragovi Carstva ispod padina Pohorja”

Kada većina Mariborčana pomisli na frazu villa rustica, prvo se sjete nekadašnjeg istoimenog restorana. Nalazio se u neposrednoj blizini ostataka nekadašnjeg rimskog ladanjskog imanja starog oko 1800 godina nad kojim se proteže Pohorje.

U antici, suprotno današnjem shvaćanju, riječ villa nije označavala velebnu i raskošnu rezidenciju. To je bilo imanje sa stambenom kućom, dok riječ rustica opisuje jednostavnost gradnje. Villa rustica odnosi se na ladanjska imanja sa seoskom kućom i pripadajuće gospodarske zgrade. Bila su popularan oblik stanovanja i upravljanja poljoprivredom diljem Rimskog Carstva.

Njihove glavne karakteristike bile su korištenje robovskog rada i tržišna orijentacija. Život robova u tim poljoprivrednim lukama općenito je bio teži od života “urbanih” robova, ali općenito su bili relativno dobro zbrinuti i hranjeni. Uostalom, robovi su činili važan dio gospodarstva i dominantnu radnu snagu u Carstvu.

U doba Rimskog Carstva područje Maribora bilo je prolazno područje, u blizini su se križale važne državne ceste Celeia (današnje Celje) – Flavia Solva (kod današnjeg Leibnitza) i Poetovio (današnji Ptuj) – Virunum (na Gosposvetskom polju).

U samom centru današnjeg grada vjerojatno je bio i prijelaz preko rijeke Drave. Zanimljivo je da je prostor na kojem se danas nalazi Maribor administrativno bio pod Flavia Solva, a ne pod Poetoviom. Očito naša mariborska veza s tim graničnim područjima današnje Austrije seže još u antičko doba.

U antičko doba os naseljavanja šireg mariborskog područja išla je u smjeru Hoče – Bohova – Betnava – Radvanje. Osim naselja u Hočama i skromnog antičkog naselja Poštela, za sada su poznate i četiri vile rustike uz ovu navodnu cestu uz Dravu.

Ostaci jedne, otkriveni su na mjestu današnje (odnosno nekadašnje) trgovine Obi, a samo korak dalje, u neposrednoj blizini kapelice uz cestu, tijekom izgradnje autoceste 1997. otkrivena je villa rustica u Bohovi. Arheološkim sondiranjem 1981., 1983. i 1986. godine kod dvorca Betnava otkriveni su obrisi treće ville. Kameni temelji četvrte antičke seoske luke jedini su danas dostupni široj javnosti.

Gotovo 9000 m² imanja

1988. godine mariborski zavod za zaštitu prirodne i kulturne baštine započeo je arheološka istraživanja antičkog kompleksa u Radvanju, na rubu današnjeg naselja Borova vas nad kojim se uzdiže Pohorje.

– Naš rad bio je stalno pod budnim okom tadašnjeg općinskog vodstva, ali i stručne i laičke javnosti jer je riječ o prvom većem arheološkom iskapanju na našim prostorima, kaže arheologinja Mira Strmčnik – Gulič, voditeljica iskopavanja u to vrijeme.

Antički kompleks bio je ograničen obodnim zidom dimenzija 98,10 m x 90,20 m. Unutar zidova otkriveni su temelji dviju stambenih zgrada te ostaci gospodarskih objekata od drveta i opeke. Samo su oni od stambenog dijela bili odvojeni prostranim dvorištem. U jugozapadnom dijelu tog dvorišta, unatoč blizini tada vjerojatno čistog Pekrskog potoka, nalazio se bunar. Dvije kule koje su nadopunjavale jugoistočni i jugozapadni obodni zid omogućile su bolji pregled okoline i time povećale sigurnost posjeda.

Centralno grijanje Rimljana

Među svim građevinama ove ruralne luke vjerojatno je najzanimljivija građevina na krajnjem sjeverozapadnom dijelu zidina. Riječ je o stambenoj zgradi koja se sastojala od pet prostorija. Sve su bile opremljene sustavom centralnog grijanja (hypocaustum). Djelovao je na način da je topli zrak iz prostorije u kojoj je loženo ognjište prolazio kroz ciglene svodove ispod poda i dalje po šupljim ciglama (tubulima) ispod zidne žbuke.

Takav genijalni sustav grijanja opskrbljivao je toplinom i pod i zidove kuće. Samo su ovi bili oslikani freskama, iz pronađenih ostataka slika može se zaključiti da se radilo o raznim geometrijskim i cvjetnim motivima. Rimljani su bili majstori u izradi žbuke i fresaka, koristili su boje iz prirodnih izvora. Sama činjenica da su i u ovoj “neuglednoj” građevini sačuvani ostaci zidnih slika svjedoči da su veliku pozornost poklanjali opremanju svojih rezidencija posvuda u Carstvu.

Među pronađenim nalazima dominiraju fragmenti keramičkih posuda, većinom domaće proizvodnje, datiranih u sredinu 3. i početak 4. stoljeća poslije Krista. Također razno željezno oruđe, ključ od kuće, fragmenat staklene narukvice i dva brončana novčića. Jedan od njih prikazuje cara Galijena, koji je carstvom vladao između 253. i 268. godine.

Prvi Slaveni na ovim prostorima

Najveće otkriće čekalo je arheologe u neposrednoj blizini ove zgrade s centralnim grijanjem. Uz ruševine su naišli na staroslavensko groblje s dvadeset i osam grobova. Bilo je to prvo otkriće starih Slavena u ovom dijelu Podravja, datirano u 10. – 11. stoljeće nove ere. Grobovi su većinom bili jednostruki, jedino se u slučaju umrle majke s djetetom radilo o dvostrukom ukopu.

– Upravo je otkriće ove grobnice vjerojatno konačno uvjerilo odgovorne u općini da promijene planove izgradnje, uvjerena je Strmčnik – Gulič.

Kosturi u grobovima bili su loše očuvani. Samo u četiri otkriveni su i skromni grobni dodatci, uglavnom su bili ukrasi. U jednom je pronađen prsten pravokutnog presjeka.

Iako staroslavenski grob kojeg čuva Pohorje nije potpuno izolirani slučaj, znamo također i staroslavenski grob u rimskoj insuli u antičkoj Emoni, motivi odabira grobnog mjesta u blizini nekadašnjih rimskih građevina nisu sasvim poznati. Možda se radilo o očuvanju tradicije u narodnoj predaji. Ili su možda višestoljetne ruševine imale i pomalo mističnu notu za staroslavenske narode.

Rimljani u centru Maribora

Ostaci iz rimskog doba nalaze se i u centru Maribora. Vjerojatno su mnogi Mariborčani u djetinjstvu jahali mramornog lava uz Stolnu crkvu.

Posebno su zanimljiva dva nadgrobna spomenika ugrađena u Sudnu kulu na šetnici Lent. Na istočnoj strani je to obelisk s glavom bradatog muškarca u društvu dva lava, a na zapadnoj su glave muža i žene.

Posebne mariborske priče

Osim rimskih i staroslavenskih tajni koje sakriva Pohorje, ne zaboravite na naše druge neobične mariborske turističke priče i fenomenalnu ponudu lokalne trgovine Rajzefiber – od unikatnih suvenira do jedinstvenih gradskih pripovjedačkih šetnji.

Tekst zasnovao i napisao: Vid Kmetič
Prevela i prilagodila: Tanja Cvitko

objavljeno na portalu Turističke priče, 10. 3. 2023.

Slični tekstovi