Tanja Cvitko

Ako vas ikada grad Maribor privuče kao turistička destinacija, ne propustite u svojim šetnjama fotogeničnim gradskim vedutama upoznati jednu, na prvi pogled sasvim običnu, ali neodoljivo šarmantnu kućicu.

Trafika ljubavi nosi vrlo značajnu gradsku priču, duboko usječenu u mentalitet grada. Mariborski pripovjedač Vid Kmetič s kojim vam otkrivamo lokalne mariborske priče zagrijat će vam srca u ljubavnoj gradskoj priči koja slijedi.

Vid Kmetič predstavlja mariborsku priču: Trafika ljubavi

Često volimo reći da veličina nije bitna, a to se svakako odnosi na 7,5 četvornih metara veliku, odnosno malu zgradu na desnoj obali Drave, tik do Glavnog mosta.

Kiosci odnosno trafike ovog tipa nisu bili ništa posebno u vrijeme svoje izgradnje, dvadesetih godina prošlog stoljeća. Kućice u kojima su trafikantice i trafikanti prodavali duhan, cigarete, novine i marke te gledali kako se pred njihovim vratima mijenja maleni dio svijeta. Ni naslikani Turčin koji bdije nad ulaznim vratima trafike u to vrijeme nije bio ništa neobično. Simbolizirao je pušenje.

Vjerojatno bi i ova naša trafika ostala samo jedan od brojnih kioska, zaboravljenih u vremenu na rubu prometnog trga. Književnik Drago Jančar joj je u svom romanu Polarna svjetlost podigao svojevrsni književni spomenik. Kroz oči mladog trafikanta, vodi nas kroz vrijeme i promjene koje su se događale na trgu. Na malenom trgu koji je također mijenjao imena kao što su se mijenjali režimi i države čiji je grad bio dio.

Prvo je bio nazvan St. Magdalenen Platz, zbog obližnje crkve sv. Magdalene, a odmah nakon Kaiser Wilhelm Platz. Nakon završetka Prvog svjetskog rata i državnog udara generala Rudolfa Maistera, kada je Maribor ušao u sastav Kraljevine SHS, dobio je ime po kralju Petru I. Karađorđeviću.

Magdalenen Platz vratio se 1941., no ubrzo je sv. Magdalena trg prepustila njemačkom učitelju Friedrichu Ludviku Jahnu. Nakon rata trg je za kratko vrijeme ponovno preuzeo kralj Petar I. Nova vremena i nova država, dakako, dali su trgu i novo ime. Najprije je preimenovan u Trg 9. maja, zatim u Trg Rdeče armade, da bi 1953. konačno bio nazvan Trg revolucije. Ime koje s ponosom nosi i danas.

Trafikantica Antonija i njezine ljubavi

Trg i trafika su u ovih stotinjak godina ispisali mnoge istinite priče, a možda najljepša od njih je priča o mladoj trafikantici. Tridesetih godina prošlog stoljeća Leopoldina Jeglič vodila je trafiku. S njom je radila i njezina nećakinja Antonija Rybachek, a ubrzo je trafiku počeo posjećivati ​​Ernest Papež.

Svakodnevno je od zgodne mlade Antonije kupovao jednu poštansku marku. Ponekad i dvije. Jednu ujutro i jednu poslijepodne. Čovjek bi pomislio da je gospodin Papež mnogo pisao i slao pisma, ali naravno u trafiku nije zalazio po marke, već zbog mlade Antonije. Zaljubili su se, vjenčali i 1938. godine dobili sina Petera, a šest godina kasnije rodila se Helga.

Po završetku Drugog svjetskog rata, u proljeće 1945. godine, Ernest se morao javiti u štab Korpusa narodne obrane Jugoslavije u Limbušu, nakon čega mu se gubi svaki trag. Udovica Antonija s dvoje male djece nastavila je raditi, a ubrzo je k njoj počeo dolaziti Alojz Menih.

Svaki dan je od nje kupovao jednu cigaretu. Ponekad i dvije. Jednu ujutro i jednu poslijepodne – tada su se cigarete još prodavale pojedinačno, po komad. Čovjek bi pomislio da je gospodin Menih bio strastveni pušač, ali naravno da ga nije bilo briga za cigarete. U trafiku je dolazio zbog Antonije. Ljubavna iskra ponovno je preskočila i Alojz je postao Antonijin suprug te očuh Peteru i Helgi.

Trafika danas? Muzej za jednog!

Mala trafika i kasnije je dugo služila svojoj svrsi, u njoj su sjedile prodavačice i prodavači te tisuće kupaca koji su tu dolazili po novine, marke i cigarete.

2018. godine općinske vlasti posvetile su se ovom malom objektu koji je već nekoliko praznih godinama bio u dosta lošem stanju i odlučile ga prodati. Pritom se zaboravilo simboličko značenje trafike koje ona ima u svijesti Mariborčana, jer rijetko kada nešto spaja Mariborčane kao što je to uspjelo ovoj maloj zgradi uz most.

Da, i u našem gradu pišemo priče sa sretnim završetkom. Ne samo da je trafika ostala u vlasništvu Mariborčana, našao se i mecena koji je financirao njezinu obnovu. Dan danas možete se diviti Turčinu iznad ulaznih vrata. Poziva vas u Muzej za jednog, najmanji muzej u Sloveniji. Posjetite li ga, možda tamo sretnete i trafikanta Jana, kustosa koji se brine o njemu i promatra ovaj komadić svijeta koji se mijenja ispred njihovih vrata. Nećete vjerovati, ondje je i on pronašao ljubav svog života.

Mariborske priče čekaju vas!

Podsjećamo vas na druge simpatične mariborske priče. Zasigurno niste znali da su čokoladice Životinjsko carstvo rodom iz Maribora! Možda biste voljeli saznati više o mariborskom mangupu Jurčeku ili svjetski poznatom hipnotizeru Svengaliju? Jeste li znali što je u Mariboru radio Nikola Tesla? Ili zašto je naša Vodna kula graditeljski megaprojekat? A tek ostaci Rimskog Carstva ispod Pohorja!

Dok razmišljate o pročitanim pričama i šećete gradom Mariborom (možda čak s ljubavlju vašeg života) ne propustite posjetiti trgovinu Rajzefiber.

Tamo za vas imaju bogatu ponudu zanimljivih lokalnih suvenira i razglednica sa motivima lokalnih gradskih priča. Trafiku ljubavi naslovnom je ilustracijom interpretirala briljantna ilustratorica Samira Kentrić.

Tekst zasnovao i napisao: Vid Kmetič
Prevela i prilagodila: Tanja Cvitko

objavljeno na portalu Turističke priče, 28. 7. 2023.

Slični tekstovi