Tanja Cvitko

Pronalaženje savršenog utočišta usred vreve užurbanog gradskog života zaista je izazov. U srcu jezgre živopisnog slovenskog grada uz rijeku Dravu nalazi se skriveni zeleni dragulj koji jedva čeka da ga otkrijete!

Mariborski Gradski park popularno je šetalište i okupljalište gradskog stanovništva svih generacija. Očaravajuća inspirativna oaza nudi tiho šumsko utočište od betonske džungle, pozivajući ljubitelje prirode da urone u njenu ljepotu.

Dobro održavane staze parka vijugaju kroz šumarke, vodeći šetače na opuštajuća putovanja kroz čuda prirode. Zelena kupka raznolikog visokog drveća i šarenih njegovanih cvjetnjaka stvara slikovitu pozadinu koja će vam uživo zasigurno oduzeti dah!

Zašto obići Gradski park Maribor?

Jer možete odmoriti na klupama pored prekrasnih ribnjaka i susresti ptice močvarice, ili se u carstvu šumskog hlada okupati u sjeni pod krošnjama velikih stabala.

Za studiozno istraživanje mariborskog gradskog dragulja prirode preporučujemo šetnju od dva kilometra uz kartu na engleskom, njemačkom ili slovenskom jeziku. Svoj put počnite od Trafike, dražesnog minijaturnog muzeja mariborske storytelling baštine! Također ne propustite posjetiti gradski Akvarij – terarij u kojem možete upoznati razne vrste gmazova, uključujući zmije otrovnice, vodozemce i kukce.

Obitelji s malom djecom u park privlači novouređeno dječje igralište na kojem se mališani mogu bezbrižno igrati. Uz nešto sreće i dobar tajming, možete čak doživjeti koncerte u paviljonu usred parka ili naletjeti na čudnovate plesne performanse.

Mariborski Gradski park predstavlja jedan od najvažnijih dijelova zelenih površina štajerske prijestolnice, prostirući se od šumovitih brežuljaka Kalvarije sve do mariborske Piramide.

Autentični lokalni gradski interpretator Vid Kmetič poziva vas u laganu pripovjedačku šetnju kroz povijest parka. U džepove ubacimo orahe za druželjubive mariborske vjeverice… i krenimo!

Vid Kmetič predstavlja Gradski park kroz sjenu širokih kestenova među cvijećem i kipuće zelenom travom

Parkove nazivaju zelenim plućima grada. Mariborčani smo iznimno ponosni na svoj Gradski park, unatoč povremenim kritikama i nezadovoljstvu njegovim uređenjem. 

– Mariborski gradski park je zasigurno jedan od najljepših po svom položaju i bujnoj sjenovitoj flori. Njegov položaj je posebice pogodan. Čim izađete iz središta grada, zagrli vas ugodan hlad širokih kestenova među cvijećem i kipuće zelenom travom. Ribnjak s bijelim labudom i visokim tužnim vrbama bio bi ponos svakog velikog grada. Također i park – kavana ispod starih smreka, koju bi svakako trebalo bolje njegovati, zapisao je 8. lipnja 1927. godine časopis Mariborski večernik Jutra.

Gradski park nastajao je postupno. Njegov razvoj izravno je vezan uz mariborsku Udrugu za uljepšavanje Marburger Stadtverschönerungsverein, osnovanu 1869. godine.

Prvi dio parka zasadio je između 1896. i 1871. godine vrtlar iz Graza Franz Marauscheg. Locirao ga je uz korito Triribniškog potoka koji je tekao duž drvoreda kestena i oraha. Također je u srednjem vijeku napajao gradski obrambeni jarak. Rudolf Gustav Puff spominje drvored u svojoj knjizi 1846. godine: – Čestiti drvored vodi nas od najistočnijeg ruba grada do podnožja brežuljka i ribnjaka okruženog tužnim vrbama. U njemu se zrcale stare luke gospodstva Maribor.

Godine 1871. na čelu gradske uprave bio je gradonačelnik dr. Matija Reiser. Od grofa Ferdinanda Brandisa kupio je zemljište u sjevernom dijelu parka. Godine 1883. od baruna Klemensa Twickela otkupio je još i dio zemljišta prema današnjim Tri ribnjaka i uz Tomšičev drvored.

Gradska uprava je 14. prosinca 1877. godine sklopila ugovor sa Udrugom za uljepšavanje i povjerila joj upravljanje svim gradskim javnim nasadima. Uz to je udruzi namijenila financijsku potporu za održavanje i nadzor, tako je gradski park je dobio svog gradskog stražara. Uz to je Udruga sredstva prikupljala organiziranjem manifestacija te prodajom kestena i cvijeća. Njihov donator svake godine bila je i Gradska štedionica.

Gradski park zvao je šetače zvukovima trube

Godine 1882. i 1883. perivoj se širi prema sjeveru, 1886. godine polako počinje nicati drvored kestenova na današnjoj Tomšičevoj ulici, a 1890. sagrađen je glazbeni paviljon.

– Tijekom ljeta bili su česti nedjeljni i večernji koncerti. Šetalo se bulevarom kestenova, koncerti su privukli goste obližnje kavane Park. Tamo su uz kavu obično sjedili čitatelji časopisa i uvečer bučnija društva.

Osobito su posjećeni bili koncerti vojničkog orkestra pod vodstvom kapelnika Josipa Jíraneka. Na programu su bile arije iz opera i opereta, poneka Lisztova Mađarska rapsodija ili Dvořákovi Slavenski plesovi. Na kraju obavezna koračnica. Publika je pljeskom posebice nagradila solistu trubača kada je, primjerice, u Suppéovoj Lakoj konjici, izvedbu koncerta obogatio trubljenjem skrivenim negdje u daljini. Riječi su to i sjećanja dr. Sergeja Vrišera iz knjige Maribor v barvah mojega časa [Maribor u bojama mojeg vremena, op. prev.]

Spomenutu kavanu Park projektirao je arhitekt Maks Czeike 1922. godine. Mariborski akvarij – terarij je 1953. godine zamijenio kavanu u objektu.

Ružino brdašce, Rožni grič ili roznhil

Zapadni, takozvani “novi” dio gradskog parka, lijevo od današnje promenade, zasađen je između 1889. i 1896. godine. Osim velike središnje čistine, posebnost ovog dijela parka nedvojbeno je brdašce službenog imena Rožni grič (također zvan roznhil u Mariboru), umjetno zasađen oko 1896. godine.

Postoji više objašnjenja odakle je stigla zemlja za njegov nastanak. Najmanje vjerojatna, ali ujedno i najromantičnija i najbajkovitija priča kaže da je u blizini nekoć stajalo drvo. Cijenili su ga jako stari Mariborčani. Kako bi to drvo i dalje lijepo raslo, za njega su u posudama i vrećama dovozili najbolju zemlju, a iz te zemlje je nastao naš Rožni grič.

Drugo objašnjenje kaže da je građevinac Derwuschek gradu darovao pet vagona kamenja za brdašce. Prema trećoj verziji Rožni grič je nastao od otpadnog materijala rušenjem nekadašnje gradske bolnice na Slomškovu trgu. Na istom mjestu je podignuta zgrada današnje Pošte.

Kako god, padinu brdašca su zasadili travom, na vrhu postavili ogradu, klupe i baldahin od ruža. Otuda i njegovo ime. Rožni grič je ubrzo postao popularno sastajalište zaljubljenih parova. Na njegovom vrhu, osim kovane ograde i klupe, nalaze se i dva stupa od lijevanog željeza, ostaci nekadašnje gradske uljane rasvjete. Nažalost, danas je vrh nekoć poznatog roznhila prilično neugledan.

Godine 1952. Turistička udruga za uljepšavanje u “novom” je dijelu parka uredila kutak za djecu. Prvo se dječje igralište (oko 1930.) nalazilo u jugoistočnom dijelu parka, ali nije sačuvano. Osim igrališta, pedesetih godina prošlog stoljeća u neposrednoj blizini izgrađen je i dječji bazen koji je danas također nažalost vrlo zapušten.

Mariborski Monte Carlo

U blizini igrališta, u smrekovom šumarku Tihi gaj, svoje mjesto za druženje dobili su i umirovljenici. Krajem 50-ih godina prošlog stoljeća tu su postavljeni drveni stolovi i klupe. Svakog proljeća, kad se gradski park dovoljno zagrije, započinjala je kartaška i šahovska sezona. Obično je trajala do kasne jeseni. Zbog toga je kraj ubrzo dobio ime Monte Carlo, a zanimljivo je da su karte i šah ondje igrali isključivo muškarci.

Uz šetnicu, koja se proteže između “starog” i “novog” dijela parka, prva električna rasvjeta postavljena je 1926. godine. Pedesetih godina prošlog stoljeća prema nacrtima arhitekta Ljuba Humeka dobila je današnji izgled. 

Tri ribnjaka su također važan dio Gradskog parka. Voda u njima oduvijek je bila iznimno čista. Primjerice pivovara Götz koristila je led iz gornjeg ribnjaka već u osamdesetim godinama 19. stoljeća. Prije Prvog svjetskog rata Adolf Spatzek ondje je čak uzgajao riječne rakove.

Već na prijelazu stoljeća uz prvi ribnjak nalazila se drvena kućica za čamce. Godine 1927. Udruga za uljepšavanje srušila je dotrajalu zgradu i sagradila novi paviljon prema nacrtima Maxa Czeikea.

Od nekadašnje kućice za čamce danas su ostali samo stupovi koji su osamdesetih godina prošlog stoljeća restaurirani i pokriveni krovom. Mjesto kraj prvog ribnjaka ne bi bilo to što jest bez popularne gostionice Pri treh ribnikih, koju Mariborčani i danas zovu Kliček, a ime je dobila po drugom vlasniku Jožefu Kličeku.

Ambiciozne klizačice u kratkim baršunastim suknjama

Početkom 1930. godine do ribnjaka je dovedena struja, a za domara – podvornika i njegovu obitelj uređen je stan. – Sada je red oko paviljona, zapisao je časopis Mariborski večernik Jutra. Izgradnjom kućice za čamce ribnjak je postao popularno rekreacijsko mjesto Mariborčana. Bilo je živahno i ljeti i zimi.

– Kada su svi čamci isplovili na prvi ribnjak, pokazalo se da je bio premalen jer su se sudarali. Nekima je takva plovidba bila poseban užitak. Ljudi su se čak i zimi gužvali na ledu. Ambiciozne klizačice u kratkim baršunastim suknjama vježbale su izvođenje obaveznih likova, dok su stariji parovi, držeći se za ruke, vozili osmice. Dio ribnjaka zauzeli su kuglači i djeca bez klizaljki, koja, naravno, nisu platila ulaznicu, zapisao je dr. Sergej Vrišer.

Osim klizanja rekreativaca, Mariborčani su se na ribnjaku mogli diviti i “pravim” klizačima. Tijekom propagandnog nastupa najboljih klizača klizačkog kluba sportske udruge Ljubljana u veljači 1959. godine na obali ribnjaka okupilo se čak četiri tisuće znatiželjnika.

Nažalost, na performanse na ledu donekle je utjecalo jako sunce koje je pokvarilo glatku podlogu. Ipak, brojni gledatelji mogli su se diviti točkama slobodnog klizanja. Osim toga, vidjeli su čak rock and roll i hola hoop na ledu.

U koje doba posjetiti Gradski park Maribor?

Ako smo vas barem malo navukli povijesnom pričom, dodajemo da je zeleni gradski dnevni boravak najpopularniji i najatraktivniji početkom ljeta, u vrijeme najvećeg gradskog festivala. Obiteljski Festival Art kamp dnevni je program Festivala Lent.

Održava se u zelenim njedrima Gradskog parka i oživljava ga kulturom, umjetnošću, znanošću, sportom, rekreacijom i zabavom. Opuštenom festivalskom atmosferom inače mirnu oazu pretvara u razgibanu kreativnu destinaciju za cijelu obitelj, a naročito mališane.

Organizatori Art kampa iz Narodnog doma Maribor zadnjih 16 godina vode računa kako o uzbudljivim raznovrsnim kulturnim događanjima u Gradskom parku, tako i o učenju zaboravljenih ručnih vještina.

Naročito im je važno oživljavanje i očuvanje kreativnosti mladih svih uzrasta. Nevjerojatno atraktivne su različite radionice sa izvrsnim iskusnim mentorima i volonterima, a temelj svega je prekrasan ambijent i ugodno osvježujuća klima u hladu drveća. Ove se godine festival Lent održava od 21. do 29. lipnja. Pratite službenu stranicu za najavu programa!

Dakle, radoznali šumski ljudi, obujte svoje najudobnije cipele za hodanje, uzmite bocu vode i krenite na put do mariborskog Gradskog parka. Dopustite da vas šuštanje lišća, melodični pjev ptica i prekrasan krajolik odnesu u čudesne svjetove daleko od kaosa svakodnevnog života.

Kad se umorite, zalegnite u sjenu kestenova i barem virtualno prošećite našim drugim zanimljivim lokalnim pričama o prkosnom gradu kulture kojeg od milja zovemo “metropolom”!

Naslovna fotografija: Dejan Bulut, arhiv Narodnog doma Maribor

Dio teksta o povijesti Gradskog parka zasnovao i napisao: Vid Kmetič
Dopunila, prevela i prilagodila: Tanja Cvitko

objavljeno na portalu Turističke priče, 15. 4. 2024.

Slični tekstovi